HEPATITIS E
Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa E (HEV). Virus hepatitisa E ima 4 genotipa: 1, 2, 3 i 4. Genotipovi 1 i 2 nađeni su samo kod ljudi, a 3 i 4 u nekih životinjskih vrsta (domaće i divlje svinje te jeleni) no rijetko prelaze na ljude.
Geografska raširenost: Hepatitis E raširen je diljem svijeta, ali je najčešći u istočnoj i južnoj Aziji. U zemljama u razvoju hepatitis E pojavljuje se endemski. Hepatitis E se u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, donedavno smatrao samo uvezenom bolešću od koje su obolijevali putnici zaraženi tijekom boravka u područjima poznatim kao hiperendemska za hepatitis E. Suvremene spoznaje pokazuju da se pojavljuje diljem svijeta, i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama Europe, Sjeverne Amerike te u Japanu. U Hrvatskoj se slučajevi hepatitisa E javljaju tek sporadično.
Epidemiologija: HEV je danas globalno najčešći uzročnik akutnih virusnih hepatitisa, posebno u zemljama u razvoju. Prema procjeni SZO-a, oko 20 milijuna osoba godišnje zarazi se HEV-om, a u više od 3 milijuna oboljelih razvije se akutna simptomatska bolest. Najčešći je u mlađih odraslih osoba. Infekcije nisu uobičajene u djece mlađe od 10 godina.
Prijenos: Hepatitis E prenosi se kroz probavni sustav, uglavnom konzumiranjem kontaminirane hrane i vode onečišćene fekalijama te izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom. Naziva se još i „bolešću prljavih ruku“. Spolni put prijenosa nije dokazan. U Europi se HEV uglavnom prenosi konzumacijom zaraženog te nedovoljno termički obrađenog svinjskog mesa ili drugih svinjskih prerađevina (npr. svinjska jetrena pašteta i kobasice), mesa jelena te sirovih školjkaša iz kanalizacijom zagađene vode.
Simptomi: Većina infekcija hepatitisom E ima blagi klinički tijek i prolazi spontano. Infekcije bez simptoma do deset su puta češće od simptomatskih. Simptomatske infekcije virusom hepatitisa E najčešće su kod osoba dobi 15-40 godina. U simptomatskih bolesnika inkubacija je prosječno 40 dana (2 do 8 tjedana). Početni simptomi obično su nespecifični – malaksalost, gubitak apetita, bol u trbuhu, temperatura, mučnina i povraćanje. Tjedan-dva nakon pojave općih simptoma može se razviti žutica uz tamnu mokraću i blijedu stolicu. U trudnica hepatitis E može biti vrlo teška bolest, s razvitkom akutnog fulminantnog hepatitisa i smrtnim ishodom u 10-30 % oboljelih trudnica u trećem tromjesečju trudnoće. Kod osoba koje su na imunosupresivnoj terapiji, kao što su osobe s presađenim organima, smrtnost je također visoka.
Posljedice: Simptomi akutne infekcije hepatitisom E kod većine osoba sami se povlače, ali infekcija može prijeći u kroničnu kod pacijenata s oslabljenim imunitetom te kod njih može dovesti do rizika od razvoja teške ciroze jetre.
Liječenje: Ne postoji specifični lijek za hepatitis E. Međutim, infekcija hepatitisom E obično prolazi za jedan do četiri tjedna i često se otkrije samo slučajno te hospitalizacija nije potrebna, osim u rijetkim slučajevima.
Prevencija: Možete smanjiti rizik od izlaganja prakticiranjem mjera osobne higijene (važna je higijena ruku zbog izlučivanja virusa stolicom). Izbjegavajte konzumiranje vode iz potencijalno nesigurnih izvora (preporučuje se prokuhavanje vode za piće). Također, izbjegavajte konzumaciju sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa, posebno svinjskog, divljači i školjkaša.